Wednesday, August 30, 2017

Forte Balibo

Fotografia Forte Balibo
Forte Balibó ho lian Indonesia katak “ Benteng Balibo “ hanesan forte ida ne’ebé mak harii hodi proteje colonial portu Batugade nian. Forte ida ne’e lokaliza iha postu administrativu Balibó munisipiu Bobonaru. Tamba Balibó konsidera hanesan lokalizasaun ne’ebé di’ak ba forte ida ne’e tamba ho nia altura, pozisaun ne’ebé estratejia ba intersesaun diresaun no nia localizasaun iha sentru ba rejiaun tribal instável.


HISTORIA
Forte Balibó iha papel dezempeñu signifikativu ba istoria Timor-Leste. Forte Balibó sai hanesan fronteira entre Timor Portuges no mediu holanda tamba pozisaun no nia papel hanesan forte militar nian. Durante Segunda Guerra Mundial, Forte Balibó sai hanesan base ida ba forsa Japones iha Balibó. Forte ne’e sai hanesan postu ba defesa ida durante okupasaun kolonial no iha períodu final Português nian. Forte ne’e utiliza sai hanesan estasaun administrasaun ba governu portugues. Uma sira ne’ebé mak harii iha forte ne’e nia laran maizumenus harii iha tinan 1920 no sai hanesan rezidensia ba administrador kolonial senior sira nian iha fatin refere. Forte Balibó harii ka konstrui iha sekulu 18 husi forsa portugés nian.

Iha tinan 1975, jornalista Australianu na’in lima ne’ebé koñesidu liu ho naran “Balibo Five”, ne’ebé mak hetan oho husi tropas Indonezia iha loron 16 fulan outubro tinan 1975 iha forte refere. Memoria istoriku ne’ebé mak jornalista nain lima ne’e husik hela mak imagen bandeira Australia nian ne’ebé mak sira dezeñu hela iha Muzeum Balibó nia oin. Iha tinan 1999 parte husi forsa INTERFET Australianu bazeada iha forte ne’e, hodi ajuda ba garantia fronteira ho Indonezia.

Hotel Forte Balibo
HOTEL FORTE BALIBO
Renovasaun forte ida ne’e suporta husi Balibo House Trust no suporta mos husi governu Timor-Leste. Renovasaun refere la troka ba sasan balun ne’ebé mak iha forte ne’e tamba konsidera sasan sira ne’e sai hanesan imagen importante husi nasaun Portugal nian. Servisu renovasaun hahuu iha fulan setembru tinan 2013. Inklui mos konservasaun uma ne’ebé mak iha forte ne’e nia laran ne’ebé mak sai ona hanesan Hotel ida ne’ebé hanaran “ Balibo Fort Hotel “ no museum lokál ida no fó treinamentu ba komunidade sira ne’ebé mak iha ne’ebá konabá servisu hotelaria nian atu sir abele sai nuudar staff iha hotel refere. hotel forte Balibó ka Balibo Fort Hotel inagura iha loron 19 fulan marsu tinan 2015, no inagura husi senhor Kay Rala Xanana Gusmão, Ministro da Planificação e Desenvolvimento no Embaixador Australia ba Timor-Leste.

Tuesday, August 15, 2017

Vantagens no Desvantagens ICT

Kualkér dezenvolvimentu ne'ebé mosu, sempre iha impaktu pozitivu nomos negativu ba ema. Realmente insidente ida ne'e depende ba utilizador ne'ebé mak uza.

Tuirmai mak vantajen ba teknolojia informasaun no komunikasaun:
1.      Hodi ajuda atu aselera servisu ne’ebé mak ita hala’o.

Bainhira uza teknolojia informasaun no komunikasaun, servisu ne’ebé mak ita hala’o sei fasil no lais liu.

2.      Hafasil komunikasaun ho distansia ne’ebé dook.

Molok teknolojia informasaun no komunikasaun mosu, prosesu kona-ba komunikasaun ne'e sei analógica. Atu haruka notísia ruma ba família ne’ebé do'ok, ita tenke uza karta ho tempu viajen liu loron 2, no maske nune‘e dalaruma la to'o ba fatin refere. Ho teknolojia, ita bele uza SMS no e-mail ne'ebé mak hanesan produtu teknolojia informasaun nian, sei la hetan obstakulu ida iha komunikasaun no bele to’o iha tempu badak ne’ebé ita bele garante.

3.      Hafasil sistema administrasaun.

bainhira sistema administrativu la uza teknolojia informasaun no komunikasaun, servisu refere sei la’o neneik no presija fatin ne’ebé luan.

4.      Rasionalizasaun ba troka finanseira.

Molok dezenvolvimentu teknolojia informasaun no komunikasaun, prosesamentu troka finanseira sei hala’o ho convencionalmente. Kliente sira tenke bá banku hodi halo transação. Ho prejensa teknolojia nian, ohin loron prosesu transação bele halo liu husi dalan barak, mak hanesan bele liu husi ATM, SMS Ho Seguransa no non-seguransa.

Alende vantagens hirak ne’e, teknolojia informasaun no komunikasaun iha mos desvantagens balun mak hanesan tuirmai ne’e:
1.   Komunikasaun entre face to face lakon.

Molok teknolojia informasaun no komunikasaun mosu, bainhira ema atu halo komunikasaun, tenke hasoru malu entre ema ida ho ema seluk, atu nune'e prosesu komunikasaun ida ne ' ebé loloos no transparante.

2.   Uzu injustu hodi na'ok finanseira.

Sempre mosu notísia kona-ba osan kliente nian ne’ebé mak lakon iha banku ruma, ne'e hatudu momoos katak kapasidade iha área teknolojia informasaun no komunikasaun ne'e la iha fiar ne’ebé metin,tamba ema balun utiliza media Internet hodi na’ok kliente nia osan iha banku. ne’ebé babain ema hanaran hakcer.

3.   Impaktu ba ema sai baruk hodi hala’o sira nia aktividade.

Ida ne'e impaktu perceptível liu ne'ebé ita bele haree no sente, kuaze kualker tempu, ema barak gasta tempu liu hodi halimar jogu online, media social hanesan facebook no seluk tan. Entaun sira fo prioridade liu ba buat hirak ne’e, no abandona sira nia aktividade sira seluk.

Metodu Asesu

Iha karakteristika memoria, sei fahe ba parte ualu (8) mak hanesan:
1.      Local memoria
2.      Kapasidade memoria
3.      Unidade transferensia
4.      Metodu asesu
5.      Dezempeñu memoria
6.      Tipu fiziku memoria
7.      Karakteristiku fiziku memoria
8.      Organizasaun
 

Maibe iha ha’u nia artigu ida ne’e, ha’u só esplika deit parte ida husi karakteristika memoria nian mak metodu asesu.

1.      Metodu asesu.

Metodu asesu (Access Method)  hanesan métodu ida ne'ebé uza atu hato'o informasaun hosi rede ida ba rede sira seluk. métodu asesu bele sai hanesan análogico ba sistema tráfegu nian. Meius transmisaun nu'udar dalan ka faixa tráfegu, ne'ebé deskreve hanesan kareta sira ne'ebé halai iha estrada. Nune’e, metodu asesu deskreve hanesan regra sira ne ' ebé tráfegu ka sinál ne ' ebé iha sistema rede ida nia laran. Wainhira laiha metodu asesu, sei permite colisão iha transmisaun dadus iha rede komputadór ida.

2.      Tipu Metodu Asesu.


Metodu asesu iha tipu haat (4) mak hanesan tuirmai ne’e:
1.      Sequential access
2.      Direct access
3.      Random access no
4.      Associative access

2.1. Sequential access.


Memória halo organizasaun sai unidade dadus, ne’ebé hanaran registro. Asesu ida ne'e halo ho forma ida ne'ebé orden linear espesífiku. Informasaun kona-ba endereçamento uza atu haketak registros no hodi ajuda prosesu hodi buka. Mekanizmu lê/hakerek uza hamutuk hodi compartilha (shared read/write mechanism), ho meiu la’o hatudu ba fatin ne’ebé mak hakarak atu lansa gravasaun ida ne'e. tempu asesu registro varia tebes.
Ezemplu kona-ba asesu sequencial mak asesu mak hanesan fita magnética.

2.2. Direct access.


Hanesan ho asesu sequencial, asesu diretu mós uza Mekanizmu lê/hakerek uza hamutuk hodi compartilha (shared read/write mechanism), maibé bloku ida-idak no registro iha abitantes endereço úniku ida ho baze tuir ninia lokalizasaun fíziku. Asesu ne’e voltado diretamente ba intervalo jerál (general vicinity) hodi to'o iha fatin finál. tempu asesu mos iha varia oioin. Ezemplu kona-ba asesu diretu mak asesu ba disco.

Sequential Access
Implementasaun ba Direct Access
Reset
Cp = 0;
Read next
Read cp;
Cp = cp + 1;
Write next
Write cp;
Cp = cp + 1;

2.3. Random access.


Kada local, bele selecionada ho forma ne'ebé kualker de’it no acessados no bá hasoru diretamente. Tempu atu asesu lokál ruma, la depende ba orden husi asesu ida uluk no konstante. Ezemplu kona-ba asesu ida ne’e mak hanesan sistema memória prinsipál.

2.4. Associative access.


Liafuan ida-idak bele buka bazeia ba nia konteudu no la bazeia ba nia endereço.Hanesan iha RAM, fatin ida-idak iha ninia mekanizmu enderesu rasik.ninia tempu Peskiza mos la bazeia ba konstante hasoru local ou padraun asesu anterior. Ezemplu mak asesu memória cache associativo.

Ida ne'e mak ha'u nia esplikasaun konaba metodu asesu nian. Karik belun sira iha sujestaun ka kritika ruma ba ha'u nia artigu ida ne'e, bele hato'o liu husi komentariu. Obrigadu wa'in ba ita bo'ot sira nia vizitasaun mai ha'u nia blog.